Selasa, 31 Juli 2018

KAPITULUII



KAPÍTULU II 
FUNDAMENTASAUN TEORIA
2.1. DEFINISAUN
            Survei libraria hanesan ba buat ruma ne’ebé maka ami foti hodi kompletu ami nia PAP ruma ou textu sientifika ruma, tamba ne’e ho survei  libraria ne’e bele kompletu liu tan ami nia PAP ne’e ho diak. Tópiku ne’ebé mak ami kria hanesan Dadus komponente komputador utilize Mikrosofft visual foxpro 9.0 atu hatene detail ba tópiku ne’e  mensiona iha base tuirmai.
2.1.1    MOCROSOFFT VISUAL FOXPRO 9.0
Aplikasaun Microsoft Visual FoxPro 9.0 ne'e nia linguajen programação bazeia iha prosedimentu ne'ebé  dezenvolve tiha ona husi Fox Technologies iha inísiu tinan 1984. Programa ne'ebé dezenvolve atu kompete ho dBase II. Iha ninia dezenvolvimentu, FoxPro mantein rekursu programasaun prosesuál no mai ho programasaun orientadu ba sasán ne'e. Primeiru maka dezenvolve FoxPro ne'e bazeia ba iha testu ne'e no bele hala'o iha MS-DOS, Windows, Mac SIRA no UNIX. Textu versaun foun ho FoxPro nian mak versaun 9.0 no Service Pack ba versaun 9.0 sei lansa iha tinan 2007. Ne'e Microsoft Visual FoxPro 9.0 bele aproveita rekursu husi Microsoft Windows ho forma otimizada. Ninian kapasidade ne ' e bele uza ba programa ne ' ne’ebé projeta aplikativus parese ho kualkér programa aplikativus bazeia iha Microsoft Windows. Ida ne'e nian linguajen programação ne'e popular iha momentu ne'e.
Aleinde ne'e ninia sofistizasaun iha fornesimentu instalasaun pré-fabrikadas oin-oin ida
 ne'e, Microsoft Visual FoxPro ne'e iha kapasidade atu suporta kriasaun aplikativus, laós de usuários individual nu ' udar multi usuários.  Microsoft Visual FoxPro 9.0, aleinde sai hanaran programasaun  altu-nível ida ne'e mós koñesidu nu'udar feramenta ida (ferramenta) atu prodús programa ho baze iha Windows.
Balu rekursu ka benefísiu hosi Microsoft Visual FoxPro inklui:
1. Atu kria programa aplikativu bazeia ba iha Windows.
2. Atu kria programa objetu kona-ba kriasaun 
sasán ne'e.
3. Testando programa (depuração) no gerando bainhira programa ne'ebé  remata ona EXE ne'ebé mak exekutável ka ne'e bele hala'o diretamente.
Métodu ida ne'ebé aprendizajen ba programasaun ne'ebé efikás ne'e métodu ba aprendizajen ne'e seidauk  atu tenta. Atu fó ezemplu ida ba dezenvolvimentu aplikativus simples, maibé  bele reprezenta sistema ida ne'e, hodi uza Microsoft Visual FoxPro. Ho ezemplu hosi aplikativu simples, hein gabinete inspesaun jerál estadu husu tanba iha sistema ida ne'e kompleksu liu. Microsoft Visual FoxPro. Importante tebes atu hatene liu linguagens programasaun ka dezenvolvimentu aplikativus iha mundu. Hodi uza Microsoft Visual FoxPro  Ne'e  bele kria banku dadus ba sistema informasaun no halo formuláriu inskrisaun hamutuk ho relatóriu ne'e. Aleinde ne'e, iha padraun dezenvolvimentu sistema informasaun ne'e sei diskuti, nu'udar ba seña login, no mós ba fasilidade atu muda seña. Iha termu Microsoft Visual FoxPro ba programasaun ne'e,. 
Iha Visual Foxpro 9.0, sira halo akampamentu nu ' udar membru husi klase, mós koñesidu nu ' udar variavel. Programador ida ne'ebé  kria kampu iha kualkér nível nia projetu sira ba rai no asesu dadus husi Visual Foxpro nia laran.
1. FUNSAUN 
    Programador  ida ne'e kria kampu ida ne ' ebé iha estrutura ida ne ' e. Nia uza deklarasaun ne'e "Dim" ka seluk liafuan-xave atu define nível asesu iha liña ida de 'it iha kódigu. Tuirmai, nia uza ida ka liu liña atu hahú ka atualiza valór kampu no uza ne ' e iha ninia projetu ne ' e. 
2. OBJETIVU
    Programador ida ne'e bele define kampu nu'udar tipu barak kona ba dadus ne'ebé diferente, inklui string, tomak ka booleano. Depende ba tipu dadu sira ne'ebé programador uza, nia konsege manipula valór kampu nian. Por ezemplu, Alexandro bele lei inteiros rua ne'e no rai rezultadu iha kampu terseira parte ne'e, ka nia bele iha kampu lubuk ida ne'e no ninian valór de'it.Kampu bele iha nivél haat ida kona ba asesu ne'ebé diferente: privadu, públiku, amigu ka estátika. Ita boot bele asesu ba kampu iha de'it estrutura ne'ebé hanesan  lakon, maibé ita boot bele asesu hotu ba  kampu públiku kualkér hala'o iha projetu ida ne'e. 

2.1.2. APLIKASAUN
Opiniaun husi matenek nai’in sira kona ba Aplikasaun mak hanesan tuir mai ne’e :  Tuir  Fontes  KBBI  Aplikasaun mak hanesan  programa komputador  ne’ebé kria  atu bele tulun  ita ema hodi hala’o serbisu. Tuir matenek nai’in (Jogianto, 1993). Aplikasaun mak hanesan  koleksaun  dadus  ne’ebé iha relevante no  mós  iha signifikadu ne’ebé deskreve husi insidente no aktividade ruma.Tuir (Dictorinary, 1998)mak sistema ne’ebé uza regra ou (ketentuan)  partikular  programasaun  lian  sira nia aplikasaun.
Aplikasaun  mak komputer  programa ne’ebé halo  atu hala’o  servisu ne’ebé espesial  kona ba uzuário. Tuir  (rachmat S.) Tesi lian nai’in,  mak instalasaun  ne’ebé  uza ba propózitu sira ne’ebé  espesifiku, hanesan prosesamentu dokumentu, jere kona & jogu (jogu)  no  seluk-seluk tan.  Tuir  (Harip Santoso),  mak grupu  arkivu (forma,  klase, relatório) ne’ebé iha objetivu atu hala’o aktividade ruma kona ba inter-ligadu,hanesan aplikasaun oferese, data base kandidatura.
2.1.3 DADUS
         Dadus hanesan faktu ida ne’ebé sei la utilize iha prosesu foti desizaun, bai-bain rejistradu  no arkivu la iha intesaun atu  foti  fila  fali  hodi  hala’o  desizaun (Margono, 2010).



2.1.4 KOMPONENTE KOMPUTADOR 
          komponente komputador  ne'e sai hanesan komponente importante uza husi Téknolojia eletrónika nian. Komponente komputador  ne’ebé importante ba utilijasaun Teknolojia mak hamutuk hodi kria aplikasi ou programa sira hotu.
Komponente komputador nian mak hanesan tiur mai ne’e;
1. Komponente Monitor
Komponente husi Monitor mak hala’o ho komponente komputador ne'e funsaun atu hatudu figura ne ' ebe fo sai husi vídeo card. Monitor komputador kuartél ne'ebé oras ne'e iha mekadoria dadaun ne ' e mak monitor CRT (monitor hosi tubo) monitor LCD maibé la agora kuartél dadaun ema sei prefere liu monitor  LCD uza (liu-liu rai ou edifisiu sira) husi monitor Tamba ne ' e viajen ho la’os dei’it modelu ne'ebé modernu, maibé mós iha Forsa ins MAK Poupa ba espasu ba eletrisidade.


Figura 1:Aplikasaun komponente komputador Monitor

2. CPU (Sentrál Processing Unit)

Uza hanesan kontrolu prosesu dezempeñu funsaun CPU, bele mós dehan katak hanesan lokál sira ne’ebé  kona ba kriasaun programa  hotu-hotu ne'ebe iha no uza hanesan gerensiamento atividade hotu-hotu iha dezempeñu nian.
 


Figura II: CPU (Sentrál Processing Unit)


Tidak ada komentar:

Posting Komentar